ПЧЕЛАР.мк

Pocituvani,
pcelri preporacuvam za tekstot vo 13 delovi da se procita kompleten tekst kako bi go svatile ULOGATA NA TRUTOT VO PCELNOTO SEMEJSTVO
imate moznost vo prolet i leto toa i da go sprovedete vo praksa.
istovremeno ve molam dokolku ima nekoj komentar slobodno mozeme da kontaktirame.
Pozdrav,
dusan maric pcelar
070.260.363 e-mail : grimiko_duki@yahoo.com

I uvek se pravdamo i tesimo da pcele nisu medonosne.
Kada pčelinjoj zajednici oduzmemo ono što ona očekuje u ovom slučaju trutove,
Ona tog trenutka koncentrira sve snage u obnovu toga čega nema, a treba i zanemaruje onaj posao koji je do tada radila, sakupljajući meda, nektar i pelud.
Nije samo to najveći grijeh, kao što je već rečeno, koliki se genetski materijal baci, koliko se vremena potroši i koliko se štete napravi (više nego koristi). Evo još podataka, ako tzv. građevnjak izbacimo samo tri puta, izbacili smo 20% legla koje bi tamo bilo. Nadam se da sam dao na razmišljanje mnogima dali se ovo isplati raditi ili ne, svjestan sam da će biti onih koji će reći ali….. mogu to reći samo onda kada će vidjeti u oglednoj staklenoj košnici što se događa nakon tih zahvata, a ne pročitanih podataka na internetskim forumima ili na pamet napravljenim istraživanjima.

To će omogućiti njihovo sparivanje sa neoplođenom maticom prvenstveno iz pčelinjaka sa kojeg potječu, a zatim i sa maticama iz susjednih pčelinjaka.
Dali izrezivati trutovsko leglo u svrhu biološkog uništavanja varooe?
Odgovor je negativan, iako su znanstvenici savjetovali pčelare da to rade i onda od jednom zašutjeli, svjesni da su opet napravili pogrešku kao i sa antibioticima.
Mnogi će se zapitati kako?
Evo odgovora i činjenica :
Govori se da je svako otvaranje košnice stres za pčelinju zajednicu, da to je istina,
ali kada se odstrani okvir sa poklopljenim trutovskim leglom to nije samo stress za zajednicu to je i šok.
Pčele nikada ne rade i ne očekuju ono što im ne treba.
Mnogi su govorili da je trutovsko leglo klopka za varoou, da se izrezivanjem poklopljenog legla izbaci do 50% varoe (to da nije žalosno bilo bi smiješno).
Moja dugogodisnja istraživanja su pokazala sasvim suprotne rezultate,
i to ne samo kod varooe, već i smanjenjem unosa nektara i peludi i to za cijelih 30%.

Te promjene pčelar će primijetiti po većem prinosima meda u prosjeku za oko 15- 30 % što nastaje iz sljedećih razloga: pčelinja zajednica će ući u zimu sa većim brojem mladih pčela, a samim tim zajednice manje obolijevaju od nozemoze, vapnenog legla i drugih bolesti.
Na proljeće pčelinja zajednica će brže krenuti u razvoj, a dobit ćemo zajednice sa puno manjim rojevnim nagonom.
Sve ovo ne zahtijeva veliko znanje pčelara , nije skupo rešenje i može se izvesti već u toku jedne do dve godine.

Treći zahtjev prema trutovima sastoji se u tome da na pčelinjaku ne bude samo dovoljan broj trutova, već da oni potiču od najmanje pet matica koje nisu u međusobnom srodstvu.
Trut kojem nije otpao sjemeni aparat
KAKO TO TREBA URADITI
Svaki pčelar koji se imalo ozbiljno bavi pčelama, treba kupiti 5-6 kvalitetnih matica, ali sa garancijom da mu uzgajivač garantira da one nisu sestre.
Od tih matica treba formirati 5-6 jakih zajednica koje će u drugoj polovini mart imati 5-6 okvira legla.
Iz plodišta košnice izvadi se jedan krajnji okvir i napravi se pomicanje ostalih okvira kako bi se u sredini sa leglom napravilo prazno mjesto.
U taj prazan prostor stavi se potpuno prazan okvir bez osnove i žice. Na isti način sve se napravi i u ostalim zajednicama.
Da bi si olakšali posao koji slijedi, ove košnice moraju imati hranilice koje ne cure i to za tekuću hranu.
Kada su se prazni okviri stavili u košnicu, pčelinje zajednice se svakodnevno prihranjuju šećernim sirupom.
Svakog dana ujutro i navečer, bez obzira na zalihe meda i unosa nektara, dodaje se po 0,25 litara sirupa.

Poznata je i činjenica da trutovima nije zabranjen ulazak u bilo koju pčelinju zajednicu i to zato što nemaju Nosanovljevu žlijezdu kao znak raspoznavanja među pčelama. To im omogućava da po vlastitoj želji napuste matičnu zajednicu i da se tijekom dana nađu u nekoliko košnica koje su udaljene jedne od drugih i po nekoliko kilometara. U prirodnim uvjetima razvoja pčelinje zajednice, ove genetičke osobine trutova bile su presudne za održanje vrste. Pčelinje zajednice, živeći u velikim šumama na velikim udaljenostima jedna od druge, teško bi se održale bez tih osobina trutova jer bi se matice više godina sparivale u najbližem srodstvu. Ne tako rijetko, na mnogim pčelinjacima koji su izolirani, prednost u sparivanju sa neoplođenom maticom imaju trutovi sa tog pčelinjaka. To dovodi do sparivanja u najužem srodstvu, to znači da će najveći broj jaja biti oplođeno spermom trutova u najužem srodstvu sa maticom.

Trutovi se u pčelinjoj zajednici ne nalaze samo radi sparivanja sa maticom. Svojim feromonima potiču pčelinju zajednicu na ukupnu aktivnost što se ogleda u gradnji saća, većem unosu nektara, većim zalihama peludi i meda kao i sigurnijom obranom od tuđica. Pčelinja zajednica, koja tijekom godine nema trutova, ima male ili gotovo nikakve zalihe meda i peludi. U jesen, poslije prestanka unosa nektara u košnicu, u koliko pčelinja zajednica ima dobru, mladu i zdravu maticu, pčele radilice izbacuju trutovsko leglo, a trutove istjeruju. Istjerani trutovi, uglavnom, pronalaze pčelinje zajednice koje nemaju maticu, imaju matičnjak ili neoplođenu maticu i tu se skupljaju. Trutovi mogu prezimiti u takvoj košnici i budu sposobni za oplodnju matice u proljeće ( februara - marta ako posluži vrijeme).